Izvorišta

Vodovod hrv. Primorje južni ogranak d.o.o. Senj za vodoopskrbu stanovništva koristi dva izvorišta:

1.Vodozahvat Hrmotine

Hidroenergetski sustav Senj jedini je “izvor” vode za vodozahvat Hrmotine. Sustav HE Senj pušten je u pogon 1965. godine. Ukupni instalirani volumni protok iznosi 60 m3/s, što je zapravo maksimalni kapacitet HE sustava zbog mogućih kapaciteta hidrotehničkih tunela.

 Hidroenergetski sustav Senj sastoji se od sljedećih objekata: akumulacijsko jezeroKrušćica, brana i HE Sklope, brana i kompenzacijski bazen Selište, derivacijski sustav od braneSelište do HE Senj (akumulacija Gusić polje), hidrotehnički tunel od Gusić polja do strojarnice HE Senj i odvodni tunel od strojarnice HE Senj do Jadranskog mora .

U slučaju većih dotoka voda u hidroenergetski sustav, dio voda se zadržava u akumulacijskim jezerima, a dio voda preko preljeva odlazi u prirodne ponorne zone u Lipovom polju (rijeka Lika), te Gusić polju i Švičkom polju (rijeka Gacka). Zadržavanjem dijela voda velikih vodnih valova u akumulacijskom jezeru Krušćica, smanjuje se i plavljenje nizvodnog Lipovog polja.

Objekti ovog hidroenergetskog sustava nalaze se na vrlo velikom potezu od Gospića najugoistoku, pa sve do Senja na jugozapadu, odnosno na udaljenosti od čak 60 km . SustavHE Senj koristi vode rijeka Like i Gacke, koje su do izgradnje ovog hidroenergetskog sustava bile prirodne ponornice. Pregrađivanjem tokova rijeka neposredno prije ponornih zona ostvarena je mogućnost zadržavanja vode u slivovima i njenog kasnijeg korištenja za hidroenergetske svrhe. Sliv rijeke Like ima površinu od 1.125 km2 i prirodno se površinski drenira prema ponornoj zoni u Lipovom polju. Neposredno prije ponorne zone izgrađena je akumulacija Krušćica i strojarnica HE Sklope, od kuda se hidrotehničkim tunelom vode iz sliva rijeke Like prebacuju u sliv rijeke Gacke. Samo u vrijeme velikih voda preko preljeva višak vode odlazi prema ponornim zonama u Lipovom polju. U razdoblju od 1970. do 1995. godine srednji protok rijeke Like na profilu Kosinj je iznosio 25,86 m3/s .

Sliv rijeke Gacke ima površinu od 584 km2. Sliv se može podijeliti na četiri dijela: priljevno područje izvora Gacke, površinski dio toka do Čovića, zona estavela od Čovića do Luke kod Otočca,te ponorne zone nizvodno od Luke. Srednji protok rijeke Gacke na mjestu zahvata (čvorište Šumečica) za potrebe HE Senj iznosio je za razdoblje od 1970. do 1995. godine 14,63 m3/s.

Kompenzacijski bazen Gusić polje  najnizvodnija je akumulacija sustava HE Senj i

od nje  vodi hidrotehnički tunel prema strojarnici kod Svetog Jurja. Služi za dnevna izravnavanja dotoka prema strojarnici. Kako bi se omogućilo akumuliranje vode na ovoj lokaciji izgrađeni su obodni nasipi dužine oko 3,6 km. U akumulaciji Gusić polje se akumulira oko 1,3 mil. m3 vode.

 Ulazna građevina u hidrotehnički tunel Gusić polje – Hrmotine nalazi se uz pregradnomjesto na akumulaciji Gusić polje . Otvaranjem i zatvaranjem zapornice

regulira se ulazak vode u hidrotehnički tunel.

Vodozahvat Hrmotine, zahvat je pitke vode za potrebe vodoopskrbe vrlo velikog područja od Grada Senja do Karlobaga, te za otoke Pag i Rab. Zahvat je izveden pomoću ubodne cijevi na 403 m n.m., kojom se iz hidrotehničkog tunela uzima maksimalno do 530 l/s vode za potrebe vodoopskrbe. Kapacitet tunela je 60 m3/s, što znači da se za potrebe vodoopskrbe uzima vrlo mala količina u odnosu na onu koju koristi HEP za proizvodnju električne energije. Nakon ubodne cijevi koja se nalazi u prilaznom tunelu dužine 100‐tinjak metara voda se dijeli na dva dijela. Jedan manji dio vode (do 70 l/s) odlazi prema postrojenju za kondicioniranje vode (pročistač) za potrebe korištenja za javnu vodoopskrbu Grada Senja, a drugi, veći dio (530 l/s), prema uređaju za kondicioniranje vode (pročistač) za vodoopskrbu podvelebitskog primorja sve do Karlobaga i otoke Pag i Rab.

2. Izvorište Bačvice

Izvor se nalazi u neposrednoj blizini morske obale u uvali Stari Porat, koja je smještena približno 45 km jugoistočno od Senja te približno 17 km sjeverozapadno od Karlobaga.

 Izvor Bačvica kaptirani je izvor koji se svojevremeno (1980-1989.) koristio za vodoopskrbu otoka Paga, dok nije izgradnjom nove infrastrukture pitanje vodoopskrbe otoka Paga i Raba riješeno vodozahvatom na Hrmotinama Zbog sve veće potrebe otoka Paga za vodom 2013. god izvršeni su vodoistražni radovi i monitoring izvorišta sa svrhom utvrđivanja perspektivnosti vodozahvata kao rezervnog zahvata vode za potrebe Vodovoda hrv.primorje južni ogranak Senj. Cilj monitoringa je bilo utvrđivanje kad i u kojoj mjeri dolazi do zaslanjenja izvorišta te je proveden u razdoblju od kolovoza 2013. do veljače 2014. god. nakon analize podataka odlučilo se za probno crpljenje tijekom ljeta 2014. i 2015. god. Izvorište je u potpunosti obnovljeno ,instalirane su nove crpke ,telemetrijsko praćenje vodljivosti i temperature vode te svih drugih bitnih parametara za automatski rad crpne stanice. Izvorište posjeduje vodopravnu dozvolu od 31.08.2015.

Voda s ovog izvora se direktno crpi pomoću dvije crpke te se diže na visinu od 250 m do transportnog cjevovoda i u cjevovodu se miješa s vodom iz vodozahvata Hrmotine. Voda se dodatno ne obrađuje nego samo dezinficira s natrij- hipokloritom .

 Kakvoća neobrađene vode na izvorištu Bačvice je vrlo dobra, osim povremenih prekoračenja MDK vrijednosti klorida i elektrovodljivosti zbog velikog utjecaja mora na izvor zbog njegovog geografskog položaja. Povremeno se pojavljuje mikrobiološko onečišćenje što je inače karakteristika krških izvora kao što je ovaj.

Izvorište Bačvice i vodozahvat Hrmotine-razlike i sličnosti

Sastav sirove vode na vodozahvatu Hrmotine direktan je odraz kakvoće površinske vode akumulacije Gusić polje. Voda u akumulaciji Gusić polju je mješavina vode rijeke Like i rijeke Gacke te njihovih pritoka. Pošto je ovo ipak površinska voda utjecaj okoliša na nju je ogroman te tako je oscilacija temperature od 4 oC zimi do 20oC ljeti , isto tako se mijenja i mikrobiološko   opterećenje vode i mutnoća , za razliku od vode s izvorišta Bačvice koja ima vrlo malu oscilaciju temperature bez obzira na godišnje doba ( 6,5-8,5oC ) ali je i mikrobiološko opterećenje puno manje te mutnoća ove vode je ipak vrlo konstantna i u principu se kreće oko 1 NTU. Obe vode su blago lužnate, umjereno tvrde, neopterećene metalima , pesticidima , organskim tvarima.

Comments are closed.